Ultrazvučna proizvodnja grafena
Ultrazvučna sinteza grafena putem ljuštenja grafita najpouzdanija je i najpovoljnija metoda za proizvodnju visokokvalitetnih grafenskih listova u industrijskim razmjerima. Hielscher ultrazvučni procesori visokih performansi mogu se precizno kontrolirati i mogu generirati vrlo visoke amplitude u radu 24/7. To omogućuje pripremu velikih količina netaknutog grafena na jednostavan način koji se može kontrolirati veličinom.
Ultrazvučna priprema grafena
Budući da su poznata izvanredna svojstva grafita, razvijeno je nekoliko metoda za njegovu pripremu. Osim kemijske proizvodnje grafena iz grafen oksida u višestupanjskim procesima, za što su potrebna vrlo jaka oksidacijska i redukcijska sredstva. Osim toga, grafen pripremljen pod ovim teškim kemijskim uvjetima često sadrži veliku količinu nedostataka čak i nakon redukcije u usporedbi s grafenima dobivenim drugim metodama. Međutim, ultrazvuk je dokazana alternativa za proizvodnju visokokvalitetnog grafena, također u velikim količinama. Istraživači su razvili malo drugačije načine pomoću ultrazvuka, ali općenito je proizvodnja grafena jednostavan proces u jednom koraku.
Prednosti ultrazvučnog grafenskog pilinga
Hielscherovi ultrazvučni uređaji i reaktori pretvaraju eksfolijaciju grafena u visoko učinkovit proces koji se koristi za proizvodnju grafena iz grafita primjenom snažnih ultrazvučnih valova. Ova tehnika nudi nekoliko prednosti u odnosu na druge metode proizvodnje grafena. Glavne prednosti ultrazvučne grafenske eksfolijacije su sljedeće:
- Visoka efikasnost: Eksfolijacija grafena pomoću ultrazvučne sonde je vrlo učinkovita metoda proizvodnje grafena. Može proizvesti velike količine visokokvalitetnog grafena u kratkom vremenskom razdoblju.
- Niska cijena: Oprema potrebna za ultrazvučno ljuštenje u industrijskoj proizvodnji grafena je relativno jeftina u usporedbi s drugim metodama proizvodnje grafena, kao što je kemijsko taloženje iz pare (CVD) i mehaničko ljuštenje.
- Skalabilnost: Eksfolijacija grafena putem ultrazvučnog uređaja može se lako povećati za proizvodnju grafena u velikim razmjerima. Ultrazvučno ljuštenje i disperzija grafena može se izvoditi u serijama kao iu kontinuiranom inline procesu. To ga čini održivom opcijom za industrijske primjene.
- Kontrola nad svojstvima grafena: Eksfolijacija i delaminacija grafena korištenjem ultrazvučne sonde omogućuje preciznu kontrolu nad svojstvima proizvedenog grafena. To uključuje njegovu veličinu, debljinu i broj slojeva.
- Minimalni utjecaj na okoliš: Dokazano je da je eksfolijacija grafena pomoću ultrazvuka zelena metoda proizvodnje grafena jer se može koristiti s netoksičnim, ekološki prihvatljivim otapalima kao što su voda ili etanol. To znači da ultrazvučno odstranjivanje grafena omogućuje izbjegavanje ili smanjenje upotrebe jakih kemikalija ili visokih temperatura. To ga čini ekološki prihvatljivom alternativom drugim metodama proizvodnje grafena.
Sveukupno, eksfolijacija grafena pomoću ultrazvučnih uređaja i reaktora tipa Hielscher sonde nudi isplativu, skalabilnu i ekološki prihvatljivu metodu proizvodnje grafena s preciznom kontrolom nad svojstvima dobivenog materijala.
Primjer jednostavne proizvodnje grafena pomoću sonikacije
Grafit se dodaje u smjesu razrijeđene organske kiseline, alkohola i vode, a zatim se smjesa izlaže ultrazvučnom zračenju. Kiselina djeluje kao “molekularni klin” koji odvaja listove grafena od matičnog grafita. Ovim jednostavnim postupkom stvara se velika količina neoštećenog, visokokvalitetnog grafena raspršenog u vodi. (An i dr. 2010.)
Da biste saznali više o ultrazvučnoj sintezi grafena, disperziji i funkcionalizaciji, kliknite ovdje:
- Proizvodnja grafena
- Grafenske nanopločice
- Grafenski piling na bazi vode
- grafen koji se može raspršiti u vodi
- grafen oksid
- kseni
Graphene Direct Exfoliation
Ultrazvuk omogućuje pripremu grafena u organskim otapalima, površinski aktivnim tvarima/vodenim otopinama ili ionskim tekućinama. To znači da se može izbjeći korištenje jakih oksidacijskih ili redukcijskih sredstava. Stankovich i sur. (2007) proizveli su grafen eksfolijacijom pod ultrazvučnom obradom.
AFM slike grafen oksida oljuštenog ultrazvučnim tretmanom u koncentracijama od 1 mg/mL u vodi uvijek su otkrivale prisutnost listova jednake debljine (~1 nm; primjer je prikazan na slici ispod). Ovi dobro oljušteni uzorci grafen oksida nisu sadržavali listove ni deblje ni tanje od 1 nm, što je dovelo do zaključka da je pod ovim uvjetima doista postignuto potpuno ljuštenje grafen oksida do pojedinačnih listova grafen oksida. (Stankovich et al. 2007.)
Priprema grafenskih ploča
Stengl i sur. pokazali su uspješnu pripremu čistih grafenskih ploča u velikim količinama tijekom proizvodnje nestehiometrijskog TiO2 grafenskog nanokompozita toplinskom hidrolizom suspenzije s grafenskim nanopločama i titanijevim perokso kompleksom. Nanoplohe čistog grafena proizvedene su od prirodnog grafita korištenjem kavitacijskog polja visokog intenziteta koje je generirao Hielscher ultrazvučni procesor UIP1000hd u ultrazvučnom reaktoru pod tlakom pri 5 bara. Dobiveni listovi grafena, s visokom specifičnom površinom i jedinstvenim elektroničkim svojstvima, mogu se koristiti kao dobra podrška za TiO2 za poboljšanje fotokatalitičke aktivnosti. Istraživačka skupina tvrdi da je kvaliteta ultrazvučno pripremljenog grafena mnogo veća od grafena dobivenog Hummerovom metodom, gdje se grafit ljušti i oksidira. Kako se fizički uvjeti u ultrazvučnom reaktoru mogu precizno kontrolirati i uz pretpostavku da će koncentracija grafena kao dopanta varirati u rasponu od 1 – 00,001%, proizvodnja grafena u kontinuiranom sustavu na komercijalnoj razini je lako instalirana. Industrijski ultrazvučni uređaji i inline reaktori za učinkovito ljuštenje visokokvalitetnog grafena su lako dostupni.
Priprema ultrazvučnom obradom grafen oksida
Oh et al. (2010.) pokazali su način pripreme korištenjem ultrazvučnog zračenja za proizvodnju slojeva grafen oksida (GO). Stoga su suspendirali dvadeset pet miligrama praha grafen oksida u 200 ml deionizirane vode. Miješanjem su dobili nehomogenu smeđu suspenziju. Dobivene suspenzije su sonikirane (30 min, 1,3 × 105J), a nakon sušenja (na 373 K) proizveden je ultrazvučno tretirani grafen oksid. FTIR spektroskopija pokazala je da ultrazvučni tretman nije promijenio funkcionalne skupine grafen oksida.
Funkcionalizacija grafenskih ploča
Xu i Suslick (2011.) opisuju prikladnu metodu u jednom koraku za pripremu polistirenskog funkcionaliziranog grafita. U svom istraživanju koristili su grafitne ljuskice i stiren kao osnovnu sirovinu. Soniciranjem grafitnih pahuljica u stirenu (reaktivni monomer), ultrazvučno zračenje rezultiralo je mehanokemijskim ljuštenjem grafitnih pahuljica u jednoslojne i višeslojne grafenske ploče. Istovremeno je postignuta funkcionalizacija grafenskih ploča polistirenskim lancima.
Isti proces funkcionalizacije može se provesti s drugim vinilnim monomerima za kompozite na bazi grafena.
Grafenske disperzije
Stupanj disperzije grafena i grafen oksida izuzetno je važan za korištenje punog potencijala grafena s njegovim specifičnim karakteristikama. Ako se grafen ne rasprši pod kontroliranim uvjetima, polidisperznost disperzije grafena može dovesti do nepredvidivog ili neidealnog ponašanja nakon što se ugradi u uređaje budući da svojstva grafena variraju kao funkcija njegovih strukturnih parametara. Sonikacija je dokazani tretman za slabljenje međuslojnih sila i omogućuje točnu kontrolu važnih parametara obrade.
„Za grafen oksid (GO), koji se obično ljušti kao jednoslojne ploče, jedan od glavnih izazova polidisperznosti proizlazi iz varijacija u bočnom području ljuskica. Pokazalo se da se srednja bočna veličina GO može pomaknuti s 400 nm na 20 μm promjenom početnog materijala grafita i uvjeta sonikacije.” (Green i dr. 2010.)
Ultrazvučno raspršivanje grafena koje rezultira finim, pa čak i koloidnim kašama, dokazano je u raznim drugim studijama. (Liu i sur. 2011. / Baby i sur. 2011. / Choi i sur. 2010.)
Zhang i sur. (2010) pokazali su da se upotrebom ultrazvučne obrade postiže stabilna disperzija grafena s visokom koncentracijom od 1 mg·mL−1 i relativno čisti grafenski listovi, a pripremljeni grafenski listovi pokazuju visoku električnu vodljivost od 712 S· m−1. Rezultati ispitivanja Fourierovih transformiranih infracrvenih spektara i Raman spektra pokazali su da ultrazvučna metoda pripreme ima manje štete na kemijske i kristalne strukture grafena.
Ultrazvučni uređaji visokih performansi za eksfolijaciju grafena
Za proizvodnju visokokvalitetnih grafenskih nano ploča potrebna je pouzdana ultrazvučna oprema visokih performansi. Amplituda, tlak i temperatura ključni su parametri koji su ključni za ponovljivost i dosljednu kvalitetu proizvoda. Hielscher Ultrasonics’ ultrazvučni procesori su moćni i precizno upravljivi sustavi, koji omogućuju točno postavljanje parametara procesa i kontinuirani izlaz ultrazvuka velike snage. Industrijski ultrazvučni procesori Hielscher Ultrasonics mogu isporučiti vrlo visoke amplitude. Amplitude do 200 µm mogu se lako neprekidno izvoditi u radu 24/7. Za još veće amplitude dostupne su prilagođene ultrazvučne sonotrode. Robusnost Hielscherove ultrazvučne opreme omogućuje 24/7 rad pri teškim uvjetima rada iu zahtjevnim okruženjima.
Naši kupci su zadovoljni izvanrednom robusnošću i pouzdanošću Hielscher Ultrasonics sustava. Instalacija u područjima teške primjene, zahtjevna okruženja i rad 24/7 osiguravaju učinkovitu i ekonomičnu obradu. Intenziviranjem ultrazvučnog procesa skraćuje se vrijeme obrade i postižu bolji rezultati, tj. veća kvaliteta, veći prinosi, inovativni proizvodi.
Donja tablica daje vam naznaku približnog kapaciteta obrade naših ultrazvučnih uređaja:
Volumen serije | Protok | Preporučeni uređaji |
---|---|---|
0.5 do 1,5 ml | na | VialTweeter |
1 do 500 ml | 10 do 200 ml/min | UP100H |
10 do 2000 ml | 20 do 400 ml/min | UP200Ht, UP400St |
0.1 do 20L | 0.2 do 4L/min | UIP2000hdT |
10 do 100l | 2 do 10L/min | UIP4000hdT |
na | 10 do 100L/min | UIP16000 |
na | veći | klaster od UIP16000 |
Kontaktirajte nas! / Pitajte nas!
Priprema karbonskih nanosvitaka
Carbon Nanosrolls slični su višeslojnim ugljikovim nanocjevčicama. Razlika u odnosu na MWCNT su otvoreni vrhovi i potpuna dostupnost unutarnjih površina drugim molekulama. Mogu se sintetizirati mokrim kemijskim putem interkaliranjem grafita s kalijem, pilingom u vodi i sonikacijom koloidne suspenzije. (usp. Viculis et al. 2003.) Ultrazvučna obrada pomaže u pomicanju monoslojeva grafena u ugljične nanosvojke (vidi sliku ispod). Postignuta je visoka učinkovitost pretvorbe od 80%, što proizvodnju nanosvitaka čini zanimljivom za komercijalnu primjenu.
Priprema nanoribona
Istraživačka grupa Hongjie Daija i njegovih kolega sa Sveučilišta Stanford pronašla je tehniku za pripremu nanotraka. Grafenske vrpce su tanke trake grafena koje mogu imati čak korisnije karakteristike od grafenskih ploča. Na širinama od oko 10 nm ili manjim, ponašanje grafenskih vrpci slično je ponašanju poluvodiča jer su elektroni prisiljeni kretati se po dužini. Stoga bi moglo biti zanimljivo koristiti nanovrpce s funkcijama sličnim poluvodiču u elektronici (npr. za manje, brže računalne čipove).
Dai i sur. priprema grafenskih nanoribbona temelji se na dva koraka: prvo su olabavili slojeve grafena iz grafita toplinskom obradom od 1000ºC u trajanju od jedne minute u 3% vodiku u plinu argonu. Zatim je grafen razbijen na trake pomoću ultrazvučne obrade. Nanovrpce dobivene ovom tehnikom karakterizirane su mnogo glatkijom’ rubova od onih izrađenih konvencionalnim litografskim sredstvima. (Jiao i dr. 2009.)
Ultrazvučno potpomognuta proizvodnja grafena
Činjenice koje vrijedi znati
Što je grafen?
Grafit se sastoji od dvodimenzionalnih listova sp2-hibridiziranih, heksagonalno raspoređenih atoma ugljika - grafena - koji su pravilno naslagani. Pločice grafena tanke poput atoma, koje tvore grafit nevezujućim interakcijama, karakterizirane su ekstremno većom površinom. Grafen pokazuje izuzetnu snagu i čvrstoću duž svojih bazalnih razina koja doseže s cca. 1020 GPa gotovo vrijednost čvrstoće dijamanta.
Grafen je osnovni strukturni element nekih alotropa uključujući, osim grafita, i ugljikove nanocijevi i fulerene. Korišten kao aditiv, grafen može dramatično poboljšati električna, fizikalna, mehanička i barijerna svojstva polimernih kompozita pri iznimno niskim opterećenjima. (Xu, Suslick 2011.)
Grafen je po svojim svojstvima materijal superlativa i samim tim perspektivan za industrije koje proizvode kompozite, premaze ili mikroelektroniku. Geim (2009) u sljedećem odlomku sažeto opisuje grafen kao supermaterijal:
“To je najtanji materijal u svemiru i najjači ikada izmjeren. Njegovi nositelji naboja pokazuju ogromnu intrinzičnu pokretljivost, imaju najmanju efektivnu masu (jednaka je nula) i mogu prijeći mikrometarske udaljenosti bez raspršenja na sobnoj temperaturi. Grafen može izdržati gustoće struje 6 redova veće od bakra, pokazuje rekordnu toplinsku vodljivost i krutost, nepropusan je za plinove i pomiruje takve sukobljene kvalitete kao što su krtost i rastegljivost. Prijenos elektrona u grafenu opisan je Diracovoj jednadžbi, koja omogućuje istraživanje relativističkih kvantnih fenomena u eksperimentu na stolu.”
Zbog ovih izvrsnih karakteristika materijala, grafen je jedan od materijala koji najviše obećava i nalazi se u fokusu istraživanja nanomaterijala.
Potencijalne primjene grafena
Biološke primjene: Primjer za ultrazvučnu pripremu grafena i njegovu biološku upotrebu dan je u studiji "Sinteza nanokompozita grafena i zlata putem sonokemijske redukcije" Parka i sur. (2011.), gdje je nanokompozit od reduciranog grafen oksida - nanočestica zlata (Au) sintetiziran istovremenom redukcijom iona zlata i taloženjem nanočestica zlata na površinu reduciranog grafen oksida. Kako bi se olakšala redukcija iona zlata i stvaranje kisikovih funkcionalnosti za učvršćivanje nanočestica zlata na reducirani grafen oksid, ultrazvučno zračenje primijenjeno je na smjesu reaktanata. Proizvodnja biomolekula modificiranih peptidima koji vežu zlato pokazuje potencijal ultrazvučnog zračenja grafena i grafenskih kompozita. Stoga se čini da je ultrazvuk prikladno sredstvo za pripremu drugih biomolekula.
Elektronika: Grafen je vrlo funkcionalan materijal za elektronički sektor. Zbog visoke mobilnosti nositelja naboja unutar rešetke grafena, grafen je od najvećeg interesa za razvoj brzih elektroničkih komponenti u visokofrekventnoj tehnologiji.
Senzori: ultrazvučno oljušteni grafen može se koristiti za proizvodnju visoko osjetljivih i selektivnih konduktometrijskih senzora (čiji se otpor brzo mijenja >10 000% u zasićenim parama etanola) i ultrakondenzatorima s iznimno visokim specifičnim kapacitetom (120 F/g), gustoćom snage (105 kW/kg) i gustoćom energije (9,2 Wh/kg). (An i dr. 2010.)
Alkohol: Za proizvodnju alkohola: Dodatna primjena može biti korištenje grafena u proizvodnji alkohola, gdje se grafenske membrane mogu koristiti za destilaciju alkohola i time ojačati alkoholna pića.
Kao najjači, električki najvodljiviji i jedan od najlakših i najfleksibilnijih materijala, grafen je obećavajući materijal za solarne ćelije, katalizu, transparentne i emisijske zaslone, mikromehaničke rezonatore, tranzistore, kao katodu u litij-zračnim baterijama, za ultraosjetljive kemijske detektore , vodljive prevlake kao i korištenje kao aditiva u spojevima.
Princip rada ultrazvuka velike snage
Prilikom sonikiranja tekućina pri visokim intenzitetima, zvučni valovi koji se šire u tekući medij rezultiraju izmjeničnim ciklusima visokog tlaka (kompresija) i niskog tlaka (razrjeđivanje), s brzinama koje ovise o frekvenciji. Tijekom ciklusa niskog tlaka, ultrazvučni valovi visokog intenziteta stvaraju male vakuumske mjehuriće ili šupljine u tekućini. Kada mjehurići dostignu volumen pri kojem više ne mogu apsorbirati energiju, nasilno se kolabiraju tijekom ciklusa visokog tlaka. Ova pojava se naziva kavitacija. Tijekom implozije lokalno se postižu vrlo visoke temperature (cca. 5000 K) i pritisci (cca. 2000 atm). Implozija kavitacijskog mjehurića također rezultira tekućim mlazovima brzine do 280 m/s. (Suslick 1998) Ultrazvučno generirana kavitacija uzrokuje kemijske i fizičke učinke, koji se mogu primijeniti na procese.
Sonokemija izazvana kavitacijom pruža jedinstvenu interakciju između energije i materije, s vrućim točkama unutar mjehurića od ~5000 K, pritiscima od ~1000 bara, brzinama zagrijavanja i hlađenja od >1010K s-1; ovi izvanredni uvjeti dopuštaju pristup nizu prostora za kemijske reakcije koji inače nisu dostupni, što omogućuje sintezu širokog spektra neobičnih nanostrukturiranih materijala. (Prasak 2010.)
Literatura / Reference
- FactSheet: Ultrasonic Graphene Exfoliation and Dispersion – Hielscher Ultrasonics – english version
- FactSheet: Exfoliación y Dispersión de Grafeno por Ultrasonidos – Hielscher Ultrasonics – spanish version
- Adam K. Budniak, Niall A. Killilea, Szymon J. Zelewski, Mykhailo Sytnyk, Yaron Kauffmann, Yaron Amouyal, Robert Kudrawiec, Wolfgang Heiss, Efrat Lifshitz (2020): Exfoliated CrPS4 with Promising Photoconductivity. Small Vol.16, Issue1. January 9, 2020.
- Anastasia V. Tyurnina, Iakovos Tzanakis, Justin Morton, Jiawei Mi, Kyriakos Porfyrakis, Barbara M. Maciejewska, Nicole Grobert, Dmitry G. Eskin 2020): Ultrasonic exfoliation of graphene in water: A key parameter study. Carbon, Vol. 168, 2020.
- Adam K. Budniak, Niall A. Killilea, Szymon J. Zelewski, Mykhailo Sytnyk, Yaron Kauffmann, Yaron Amouyal, Robert Kudrawiec, Wolfgang Heiss, Efrat Lifshitz (2020): Exfoliated CrPS4 with Promising Photoconductivity. Small Vol.16, Issue1. January 9, 2020.
- Stengl, V.; Popelková, D.; Vlácil, P. (2011): TiO2-Graphene Nanocomposite as High Performance Photocatalysts. In: Journal of Physical Chemistry C 115/2011. pp. 25209-25218.
- An, X.; Simmons, T.; Shah, R.; Wolfe, C.; Lewis, K. M.; Washington, M.; Nayak, S. K.; Talapatra, S.; Kar, S. (2010): Stable Aqueous Dispersions of Noncovalently Functionalized Graphene from Graphite and their Multifunctional High-Performance Applications. Nano Letters 10/2010. pp. 4295-4301.
- Baby, T. Th.; Ramaprabhu, S. (2011): Enhanced convective heat transfer using graphene dispersed nanofluids. Nanoscale Research Letters 6:289, 2011.
- Bang, J. H.; Suslick, K. S. (2010): Applications of Ultrasound to the Synthesis of Nanostructured Materials. Advanced Materials 22/2010. pp. 1039-1059.
- Choi, E. Y.; Han, T. H.; Hong, J.; Kim, J. E.; Lee, S. H.; Kim, H. W.; Kim, S. O. (2010): Noncovalent functionalization of graphene with end-functional polymers. Journal of Materials Chemistry 20/ 2010. pp. 1907-1912.
- Geim, A. K. (2009): Graphene: Status and Prospects. Science 324/2009. pp. 1530-1534.
- Green, A. A.; Hersam, M. C. (2010): Emerging Methods for Producing Monodisperse Graphene Dispersions. Journal of Physical Chemistry Letters 2010. pp. 544-549.
- Guo, J.; Zhu, S.; Chen, Z.; Li, Y.; Yu, Z.; Liu, Z.; Liu, Q.; Li, J.; Feng, C.; Zhang, D. (2011): Sonochemical synthesis of TiO2 nanoparticles on graphene for use as photocatalyst
- Hasan, K. ul; Sandberg, M. O.; Nur, O.; Willander, M. (2011): Polycation stabilization of graphene suspensions. Nanoscale Research Letters 6:493, 2011.
- Liu, X.; Pan, L.; Lv, T.; Zhu, G.; Lu, T.; Sun, Z.; Sun, C. (2011): Microwave-assisted synthesis of TiO2-reduced graphene oxide composites for the photocatalytic reduction of Cr(VI). RSC Advances 2011.
- Malig, J.; Englert, J. M.; Hirsch, A.; Guldi, D. M. (2011): Wet Chemistry of Graphene. The Electrochemical Society Interface, Spring 2011. pp. 53-56.
- Oh, W. Ch.; Chen, M. L.; Zhang, K.; Zhang, F. J.; Jang, W. K. (2010): The Effect of Thermal and Ultrasonic Treatment on the Formation of Graphene-oxide Nanosheets. Journal of the Korean Physical Society 4/56, 2010. pp. 1097-1102.
- Sametband, M.; Shimanovich, U.; Gedanken, A. (2012): Graphene oxide microspheres prepared by a simple, one-step ultrasonication method. New Journal of Chemistry 36/2012. pp. 36-39.
- Savoskin, M. V.; Mochalin, V. N.; Yaroshenko, A. P.; Lazareva, N. I.; Konstanitinova, T. E.; Baruskov, I. V.; Prokofiev, I. G. (2007): Carbon nanoscrolls produced from acceptor-type graphite intercalation compounds. Carbon 45/2007. pp. 2797-2800.
- Stankovich, S.; Dikin, D. A.; Piner, R. D.; Kohlhaas, K. A.; Kleinhammes, A.; Jia, Y.; Wu, Y.; Nguyen, S. T.; Ruoff, R. S. (2007): Synthesis of graphene-based nanosheets via chemical reduction of exfoliated graphite oxide. Carbon 45/2007. pp. 1558-1565.
- Viculis, L. M.; Mack, J. J.; Kaner, R. B. (2003): A Chemical Route To Carbon Nanoscrolls. Science, 299/1361; 2003.
- Xu, H.; Suslick, K. S. (2011): Sonochemical Preparation of Functionalized Graphenes. In: Journal of American Chemical Society 133/2011. pp. 9148-9151.
- Zhang, W.; He, W.; Jing, X. (2010): Preparation of a Stable Graphene Dispersion with High Concentration by Ultrasound. Journal of Physical Chemistry B 32/114, 2010. pp. 10368-10373.
- Jiao, L.; Zhang, L.; Wang, X.; Diankov, G.; Dai, H. (2009): Narrow graphene nanoribbons from carbon nanotubes. Nature 458/ 2009. pp. 877-880.
- Park, G.; Lee, K. G.; Lee, S. J.; Park, T. J.; Wi, R.; Kim, D. H. (2011): Synthesis of Graphene-Gold Nanocomposites via Sonochemical Reduction. Journal of Nanoscience and Nanotechnology 7/11, 2011. pp. 6095-6101.
- Zhang, R.Q.; De Sakar, A. (2011): Theoretical Studies on Formation, Property Tuning and Adsorption of Graphene Segments. In: M. Sergey (ed.): Physics and Applications of Graphene – Theory. InTech 2011. pp. 3-28.