BIOMAN – Ultrazvuk za probavu biomase
- Energija proizvedena iz bioplina jedan je od najvažnijih obnovljivih izvora i uvjetovana je opskrbom supstratima i otpadnim materijalima kompatibilnim s odgovornim korištenjem obradivih površina, te sigurnom proizvodnjom hrane i stočne hrane.
- BIOMAN je projekt koji financira EU za istraživanje nekoliko fizičkih i enzimatskih strategija i tehnologija predtretmana za bioplinska postrojenja.
- Snažni ultrazvuk je dokazana metoda za poboljšanje probave biomase i time značajno povećanje prinosa bioplina.
Proizvodnja bioplina s petljom reinjektiranja
BIOMAN
Biološki otpadni materijali poput stajnjaka i poljoprivrednih ostataka nude obilan izvor za proizvodnju, u Europi i diljem svijeta. Međutim, budući da ovi supstrati sadrže veliku količinu vlakana (5-80% udjela suhe tvari) s niskim potencijalom metana, ekonomske koristi za rad bioplinskog postrojenja često su premale da bi bile ekonomski isplative zbog niskog bioplina. prinos po toni. Kako bi se poboljšao prinos bioplina, prethodni tretmani (npr. mehanički, toplinski, kemijski i biološki) pokazali su se korisnima (Angelidaki & Ahring, 2000.; Uellendahl i sur., 2007). U projektu Bioman istražuje se koncept obrade za petlju ponovnog ubrizgavanja s ciljem povećanja prinosa bioplina po toni otpadne biomase, uz preduvjet da koristi od obrade premašuju operativne troškove kako bi se osigurala ekonomska održivost.
BIOMAN će za niz malih i srednjih poduzeća razviti fizičke i enzimske strategije predtretmana i tehnologiju za bioplinska postrojenja. To će omogućiti članovima konzorcija SME da donesu cjelovita rješenja na tržište i omogućiti poljoprivrednom sektoru da pokreće bioplinska postrojenja izravno na goveđi gnoj i slamu.
Petlja ponovnog ubrizgavanja
"Petlja ponovnog ubrizgavanja" ́ je za proizvodnju bioplina iz neposlušnih niskoenergetskih supstrata s visokim sadržajem lignoceluloze kombiniranjem niza mehaničkih i enzimskih tretmana, vidi sliku 1. Smanjivanje, ultrazvuk i enzimski tretmani su tehnologije koje će se koristiti u petlji ponovnog ubrizgavanja i primjenjivat će se na prethodno probavljenu i odvodnjenu biomasu prije recirkulacije u reaktor za bioplin, a ključni fokus je ukupna ekonomska održivost (Uellendahl et al. 2013.).
Priznanje
BIOMAN je financiran iz Sedmog okvirnog programa Europske unije kojim upravlja REA – Izvršna agencija za istraživanje: (FP7/2007-2013) prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava br. FP7-SME-2012, 315664, “BIOMAN”.
Kontaktirajte nas! / Pitajte nas!
Literatura/Reference
- Uellendahl, H., Njoku, SI, Kragelund, C., Ottosen, L., Ruiz, B. (2013.). Povećanje ekonomičnosti bioplinskih postrojenja na bazi stajnjaka. Zbornik radova međunarodnog simpozija o anaerobnoj digestiji na BiogasWorld 2013., 23. - 25. travnja, Berlin.
- Angelidaki, I. i Ahring, BK (2000.): Metode za povećanje potencijala bioplina iz neposlušne organske tvari sadržane u gnoju. Znanost o vodi & Tehnologija, 41 (3): 189-194.
- Uellendahl, H., Mladenovska, Z. i Ahring, BK (2007.): Mokra oksidacija sirovog stajnjaka i gnojnih vlakana: Karakteristike supstrata koje utječu na učinkovitost predtretmana za povećanje prinosa bioplina stajnjaka. Zbornik radova 11. Svjetskog kongresa o anaerobnoj probavi, 23.-27. rujna 2007., Brisbane, Australija.
Činjenice koje vrijedi znati
Bioplin se sastoji od mješavine različitih plinova koji nastaju razgradnjom organske tvari u nedostatku kisika. Glavne komponente bioplina su metan (CH4) i ugljikov dioksid (CO2). Bioplin se može proizvesti iz sirovina kao što su poljoprivredni otpad, gnojivo, komunalni otpad, biljni materijal, kanalizacija, zeleni otpad ili otpad od hrane. To je obnovljivi izvor energije iu mnogim slučajevima ima vrlo mali ugljični otisak.
Budući da se metan, vodik i ugljikov monoksid (CO) mogu spaliti ili oksidirati s kisikom, bioplin se koristi kao obnovljivi izvor energije. Ova energija se uglavnom koristi kao gorivo i za grijanje ili se preko plinskog motora pretvara u električnu i toplinsku energiju.